Dvije bebe odjednom... Za ljudsku rasu to je poprilično izniman događaj. U zadnjih četvrt stoljeća u Hrvatskoj, kao i u zapadnim zemljama, prava je eksplozija blizanaca, čiji je postotak porastao za čak 80 posto!
Da bismo objasnili taj fenomen, valja istaknuti dva čimbenika. Prvi je sve češća medicinski potpomognuta oplodnja, a drugi je dobna granica rađanja koja se neprestano pomiče, što ima za posljedicu sve češću sklonost dvostrukoj ovulaciji. U dobi između 24 i 40 godina vjerojatnost da se začnu blizanci gotovo je dvostruko uvećana. Ovisno o pojedincu, bitno je znati da postoje i genske predispozicije koje povećavaju vjerojatnost da se začnu blizanci, kao na primjer u obitelji u kojoj već postoje slučajevi višeplodne trudnoće. Takvo gensko prenošenje ipak vrijedi samo za dvojajčane blizance. Međutim, čini se da i etnička pripadnost također može utjecati na učestalost blizanaca. Kod Afrikanki je zabilježeno više slučajeva višeplodnih trudnoća nego kod Europljanki, dok je u Aziji takva mogućnost još uvijek prilično rijetka.
Osnovne razlike između jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca
Dvojajčani blizanci nastaju kad se oplode dvije jajne stanice, nakon što su jajnici umjesto samo jedne izbacili dvije jajne stanice istodobno. Obje jajne stanice oplođuje drugi spermij tako da se zameci genetski potpuno razlikuju. Bebe se razvijaju svaka u svojoj amnijskoj šupljini i posteljici i sličit će jedna drugoj kao i ostala braća i sestre. Dakle, dvojajčani blizanci mogu biti potpuno različitog izgleda te različitog spola. Takvi se blizanci događaju otprilike u dvije trećine blizanačkih trudnoća.
Dvojajčani blizanci nastaju kad se oplode dvije jajne stanice, nakon što su jajnici umjesto samo jedne izbacili dvije jajne stanice istodobno. Obje jajne stanice oplođuje drugi spermij tako da se zameci genetski potpuno razlikuju. Bebe se razvijaju svaka u svojoj amnijskoj šupljini i posteljici i sličit će jedna drugoj kao i ostala braća i sestre. Dakle, dvojajčani blizanci mogu biti potpuno različitog izgleda te različitog spola. Takvi se blizanci događaju otprilike u dvije trećine blizanačkih trudnoća.
Jednojajčani blizanci nastaju oplodnjom jedne jedine jajne stanice jednim spermijem, slično začetku obične trudnoće. Međutim, u početnoj fazi stanične diobe jajašce se dijeli na dva dijela. Jednojajčani će blizanci dijeliti identičnu gensku strukturu, dakle biti će oba spola i međusobno će sličiti kao jaje jajetu.
Jedan od tri para blizanaca su jednojajčani blizanci. Kako će blizanci biti smješteni u maternici ovisi o trenutku i mjestu na kojem dolazi do podjele oplođene jajne stanice. Što je podjela bliža danu začeća, veća je vjerojatnost da će blizanci imati svaki svoju placentu i amnijsku šupljinu,poput dvojajčanih blizanaca.Najčešći slučaj kod jednojajčanih blizanaca jest da se oba nalaze u istoj posteljici, ali svaki ima svoju amnijsku šupljinu. Tek u vrlo iznimnim slučajevima bebice će dijeliti jednu amnijsku šupljinu. Kada dioba oplođene jajne stanice nastupi vrlo kasno, nastaje najekstremnija situacija u slučaju blizanaca: sijamski blizanci. Na sreću, to se događa vrlo rijetko.
Jedan od tri para blizanaca su jednojajčani blizanci. Kako će blizanci biti smješteni u maternici ovisi o trenutku i mjestu na kojem dolazi do podjele oplođene jajne stanice. Što je podjela bliža danu začeća, veća je vjerojatnost da će blizanci imati svaki svoju placentu i amnijsku šupljinu,poput dvojajčanih blizanaca.Najčešći slučaj kod jednojajčanih blizanaca jest da se oba nalaze u istoj posteljici, ali svaki ima svoju amnijsku šupljinu. Tek u vrlo iznimnim slučajevima bebice će dijeliti jednu amnijsku šupljinu. Kada dioba oplođene jajne stanice nastupi vrlo kasno, nastaje najekstremnija situacija u slučaju blizanaca: sijamski blizanci. Na sreću, to se događa vrlo rijetko.
Tekst: Rahela Filip
Foto: Thinkstock
Foto: Thinkstock